Pročitao sam Rich Dad Poor Dad Roberta Kiyosakija početkom dvijehiljaditih, kada je već bila poznata knjiga, ali još ne globalni fenomen kakav je postala kasnije.
Pročitao sam je kao registrovani finansijski savjetnik, sa znatiželjom nekoga ko traži sve moguće načine da sagleda istu stvar.
I ta mi je knjiga ostavila dvije stvari: jednu koju sam sačuvao i jednu koju sam ostavio usput.
Stvar koju sam sačuvao je jednostavna, ali za nekoga ko nikad nije učio računovodstvo, izuzetno moćna intuicija: nije sve što posjeduješ isto.
Neke od stvari koje posjeduješ stavljaju novac u tvoj džep — stan koji iznajmljuješ, dionica koja isplaćuje dividende, aktivnost koja donosi dobit.
Druge stvari koje posjeduješ izvlače novac iz tvog džepa, mjesec za mjesecom — auto, kuća u kojoj živiš, garderoba, jahta za razonodu.
Većina ljudi, sve do trenutka kada pročita stranicu koja predstavlja ovu razliku, nikada nije razmišljala u tim terminima. Misli samo „imam toliko na računu“ i „imam svoju kuću“. Ne pravi razliku. Ne vidi smjer.
Kiyosaki je popularizovao ovu razliku kao malo ko na svijetu. I zahvalni smo mu za to.
Stvar koju sam ostavio usput jeste način na koji je Kiyosaki prodao ovu intuiciju svijetu, i sve što je na nju nakalemio narednih godina.
U Cashfulnessu smo izgradili nešto što polazi od iste intuicije, ali ide u drugom smjeru.
U ovom članku želim ti objasniti gdje se približavamo Kiyosakiju, a gdje se udaljavamo.
Šta je Kiyosaki dobro vidio
Da bismo bili pravedni prema autoru koji je prodao preko četrdeset miliona primjeraka, vrijedi krenuti od onoga što je dobro vidio.
Barem su tri stvari.
Razbio je kulturu statičkog stanja.
Generacijama su ljudi svoje finansijsko zdravlje procjenjivali gledajući stanje na tekućem računu.
Kiyosaki je pomogao da se ta pažnja pomjeri na nešto dinamičnije: šta tvoja imovina proizvodi, a šta te košta.
To je pomak u pogledu koji mijenja sve. Nije bitno koliko vrijediš, nego u kom pravcu ideš.
Razgradio je jednačinu „kuća u vlasništvu = investicija“.
Za bosansku i regionalnu kulturu dvadesetog vijeka, kupovina kuće je automatski bila investicija.
Kiyosaki je jednostavnim primjerima zapisao da kuća u kojoj živiš — dok god u njoj živiš, otplaćuješ kredit, plaćaš poreze i održavanje — ne stavlja novac u tvoj džep.
To je životni izbor, možda ispravan, ali nije produktivna aktiva u strogom smislu.
Po ovom pitanju Cashfulness se u potpunosti slaže, a o tome smo detaljno pisali u članku posvećenom Aktivi+ i Aktivi− na ovom blogu.
Podstakao je razmišljanje o nezavisnosti od samo radnog prihoda.
Ideja da tvoj kapital, s vremenom, može raditi za tebe koliko i ti radiš za njega, oslobađajuća je ideja.
Cashfulness je dijeli, i stavlja je u centar koncepta finansijske nezavisnosti: imati dovoljno Aktive+ da pokriješ svoje redovne troškove.
Za ove tri stvari smo mu dužni. Tačka. Bez polemike.
Šta je Kiyosaki pretjerao (ili pogriješio)
Rečeno to, „Kiyosaki paket“ se ne iscrpljuje u ova tri navedena elementa.
Naprotiv, većina onoga što je proizašlo iz knjige u narednih dvadeset godina ide u pravcu koji ne želimo slijediti.
Agresivnost kao metoda.
Kiyosaki gradi mnoge svoje poruke na strukturi neprijatelja: školski sistem koji te čini zavisnim, „Poor Dad“ — siromašni otac koga ne treba oponašati, finansijski savjetnici koji te pokušavaju prevariti, zaposlenici koji su „robovi“ trke za pacove.
To je polarizujuća retorika. Djeluje za prodaju knjiga.
Ne djeluje za izgradnju mira.
U Cashfulnessu ne gradimo neprijatelje. Ne postoji „loš“ sistem kojem se suprotstavlja „spasonosni“ metod. Postoji konfuzna slika koju treba razjasniti, i to je sve.
Nekretnine kao religija.
Godinama nakon knjige, Kiyosaki se sve više okretao vrlo specifičnoj preporuci: kupovati nekretnine za iznajmljivanje, po mogućnosti uz leveridž (dug), kao glavni put ka nezavisnosti.
U Cashfulnessu ne propisujemo nijednu specifičnu klasu imovine.
Aktiva+ mogu biti nekretnine, ali i fondovi, ETF-ovi, obveznice koje isplaćuju kupone, dividende, udjeli u preduzetničkim aktivnostima, autorska djela koja generišu licence.
Koja je prava kombinacija za tebe zavisi od tvog života, tvog karaktera, zemlje u kojoj živiš, istorijskog trenutka, tvoje dobi.
Cashfulness nema jedinstven odgovor jer pitanje nema jedinstven odgovor.
Obećanje bogatstva.
Kiyosakijev podtekst je „postaćeš bogat ako slijediš metodu“.
Cashfulness ne obećava bogatstvo.
Bogatstvo je nejasan i kulturno opterećen termin, i mi ne prodajemo snove.
Obećavamo jasnoću, a odatle izbore praviš ti, i tvoji izbori određuju u šta ćeš postati.
Cashfulness je alat, ne rezultat.
FIRE i izlazak iz trke za pacove.
Dobar dio FIRE pokreta — Financial Independence, Retire Early — ima korijene u Kiyosakijevom odjeku. Ideja da je krajnji cilj prestati raditi što je prije moguće.
Cashfulness nije protiv finansijske nezavisnosti. Kao što sam rekao, stavljamo je u centar.
Ali sloboda koju ti želimo pomoći da izgradiš nije bijeg: to je izbor.
Kada dođeš do tačke gdje tvoja Aktiva+ pokriva tvoje redovne troškove, slobodan si. Odatle možeš prestati raditi.
Mnogi nastavljaju iz izbora, jer ih posao hrani ili jer postoji djelo koje žele privesti kraju. Drugi usporavaju. Drugi mijenjaju zanimanje. Drugi se posvećuju porodici, unucima, hobiju, volonterskoj organizaciji.
Sloboda je moći birati. Ne obaveza bježati.
Ton gurua.
Posljednjih petnaest godina Kiyosaki je postao medijska figura koja prodaje kurseve za hiljade eura, pokreće katastrofična predviđanja o tržištima, profiliše se kao guru.
To nije naš stil, nije naš zanat, nije naš brend.
Cashfulness te želi kao svjesnu odraslu osobu, ne kao učenika.
Drugačiji rječnik, čvršći motor
Postoji i tehnička razlika koju vrijedi ukratko spomenuti.
Kiyosaki koristi par asset / liability: dvije binarne, pojednostavljene kategorije.
Cashfulness koristi Aktiva+ i Aktiva− — trijezan vokabular, i prije svega oslonjen na potpun sistem dvojnog knjigovodstva, istu tehniku koju kompanije koriste šest stotina godina za vođenje bilansa.
Razlika nije samo leksička.
Dvojno knjigovodstvo pokazuje ne samo šta posjeduješ i šta duguješ, nego i kako se tokovi kreću kroz vrijeme, i omogućava ti da vidiš finansijsko zdravlje kroz četiri odvojene kategorije (Aktiva, Pasiva, Troškovi, Prihodi) umjesto dvije.
Okvir je čvršći. Pisali smo o tome u članku o dvojnom knjigovodstvu za one koji nisu računovođe, na ovom blogu.
A objašnjeno je i praktično, s primjerima i s GNUCash-om kao edukativnim alatom, u knjizi koju sam napisao — Strategie per la Finanza Personale, dostupnoj na Amazonu. To je knjiga koju bih volio da sam pronašao ja, prije dvadeset godina, nakon što sam pročitao Kiyosakija.
Za koga je Cashfulness, ako si čitao Kiyosakija
Postoji osoba koja je pročitala Rich Dad Poor Dad i izvukla iz nje nešto dobro — razlika aktiva/pasiva je ušla u njen način razmišljanja o novcu.
Ali je i pokušala to primijeniti prateći scenario koji predlaže autor — kursevi, nekretnine za iznajmljivanje s agresivnim leveridžom, ideja da mora „izaći iz trke za pacove“ za nekoliko godina — i našla se anksiozna, pod pritiskom, sa finansijskim životom kompleksnijim nego prije i manje mirnim nego što se nadala.
Ili je pročitala knjigu, shvatila poentu, ali se tu zaustavila jer joj ostatak paketa — ton, hitnost, razmetanje — nije odgovarao.
Za tu osobu Cashfulness je prijedlog mirne evolucije.
Ista polazna intuicija, mnogo čvršći okvir, pun poštovanja vokabular, nikakvo obećanje bogatstva, nikakva žurba da „izađeš iz trke za pacove“, nikakav guru na podijumu.
Postoji metoda. Primjenjuje se mirno. Djeluje s vremenom, ne u trideset dana nakon seminara.
A ako nikad nisi čitao Kiyosakija, ali si dospio na ovaj članak na neki drugi način, u redu je i tako.
Ništa od onoga što ovdje govorimo ne zavisi od toga da li si čitao Kiyosakija. Razliku između Aktive+ i Aktive− nalaziš ispričanu na svoj način, unutar Cashfulnessa, bez potrebe da si prošao kroz Rich Dad.
Ukratko
Tri stvari, jedna na drugu, za kraj.
Kiyosaki je popularizovao važnu intuiciju. To otvoreno priznajemo.
Kiyosaki je na toj intuiciji izgradio metodu, ton i obećanje koje ne dijelimo. To otvoreno kažemo.
Cashfulness nudi mirnu evoluciju te iste intuicije, bez polemike i bez podrške, zasnovanu na strogom računovodstvenom sistemu (dvojno knjigovodstvo) i na trijeznijem obećanju (jasnoća, ne bogatstvo).
Ako si prva osoba koju sam opisao — onaj ko je čitao Kiyosakija i izvukao nešto iz toga, ali se ne prepoznaje u agresivnosti — Cashfulness je vjerovatno tvoje mjesto.
Čekamo te na beta listi čekanja na cashfulness.com/beta.
Ako si pak uvjereni sljedbenik klasične Kiyosaki metode — kursevi, agresivne nekretnine, FIRE kao glavni cilj — nećeš se osjećati ugodno u Cashfulnessu, i to je u redu.
Svijet je velik, postoje alati za svaki stil.
Cashfulness je zamišljen za one koji traže mir i metodu zajedno. Iz tog okvira, to je ono što radimo, i to je jedino što radimo.
— Vittorio